Osnovne karakteristike
Prirodni gas kao toplotni energent daje veoma velike efekte na planu štednje energije, njenog racionalnog korišćenja i smanjenja zagađenja okoline, tako da zamjena drugih energenata prirodnim gasom predstavlja poseban interes društva i države.
Prirodni gas predstavlja smjesu gorivih i negorivih gasova sa dominacijom metana (ruski gas sadrži preko 95% metana). Pored metana (CH4), prirodni gas sadrži: etan (C2H6), propan (C3H8), butan (C4H10) i druge zasićene ugljikovodonike (opšta hemijska oznaka CnH2n+2), kao gorive gasove. Negorivi gasovi u prirodnom gasu su: azot (N2), ugljendioksid (CO2) i drugi.
Prirodni gas |
Hemijski sastav – zapreminski udio (%) |
|||||
Metan |
Etan |
Propan |
Butan |
Azot |
Ugljendioksid |
|
CH4 |
C2H6 |
C3H8 |
C4H10 |
N2 |
CO2 |
|
Rusija |
96,2 |
1,2 |
0,3 |
0,2 |
1,8 |
0,3 |
Sjeverno more |
88,2 |
5,4 |
1,2 |
0,6 |
3,2 |
1,4 |
Holandija |
80,5 |
2,8 |
0,4 |
0,2 |
14,2 |
1,9 |
Alžir |
88,6 |
8,2 |
2,0 |
0,6 |
0,6 |
0,0 |
Prirodni gas se dobija sa gasnih polja, odnosno iz podzemnih skladišta u kojima se često nalazi zajedno sa sirovom naftom. Ovako dobijen gas treba rafinisati kako bi se iz njega izdvojile nepoželjne primjese, kao što su voda, sumporni oksidi, ostaci nafte i mehaničke nečistoće, ili se smanjile njihove koncentracije do granica određenih standardima o kvalitetu prirodnog gasa.
Nakon pročišćavanja, pomoću kompresorskih stanica prirodni gas se pod visokim pritiskom transportuje gasovodima velikih prečnika do glavnih mjerno-regulacionih stanica, a zatim se sistemima distribucije isporučuje krajnjim korisnicima.
Prirodni gas je lakši od vazduha, bez boje mirisa i ukusa. Iz sigurnosnih razloga, u sistemima distribucije, prije nego što dođe do krajnjih korisnika, vrši se odorizacija prirodnog gasa. To je proces u kome se prirodnom gasu dodaju određene primjese kako bi imao prepoznatljiv miris.
Prirodni gas obrazuje eksplozivnu smjesu sa vazduhom samo onda ako je njegova koncentracija u smjesi (prirodni gas – vazduh) jednaka ili veća od određene minimalne vrijednosti (donja granica eksplozivnosti) ili je jednaka ili manja od određene maksimalne vrijednosti (gornja granica eksplozivnosti). Dakle, prirodni gas je eksplozivan za njegove koncentracije koje se nalaze između donje (oko 5,3%) i gornje (oko 14,5%) granice eksplozivnosti.
Donja toplotna moć ruskog prirodnog gasa se kreće oko 34 MJ / Sm³, a gustina oko 0,71 kg / Sm³ zavisno od njegovog kvaliteta. Za potpuno sagorijevanje jedinične zapremine (1 Sm³) prirodnog gasa potrebno je oko 9,5 Sm³ vazduha.
Prirodni gas je gotovo idealno gorivo, lako se miješa sa vazduhom, ima veliku brzinu sagorijevanja i visok stepen iskorišćenja. Korisniku je direktno dostupan u svakom trenutku za svaki vid korišćenja, bez dodatnih ulaganja u skladišne prostore. Instalacije prirodnog gasa pružaju jednostavnost upotrebe i regulacije svih vrsta uređaja na gas. Dokazane rezerve gasa u svijetu garantuju njegovu raspoloživost za dug period.
Kontakt podaci
![]() |
Srpskih ratnika 17, 71420 Pale, RS, BiH |
![]() |
00 387 57 226 551 |
![]() |
00 387 57 226 553 |
![]() |
[email protected] |
[email protected] |